Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana šuma koji se obilježava 21. marta je „Obnova šuma: put ka oporavku i blagostanju“.

Šume pružaju zdravstvene beneficije poput svježeg vazduha, hrane, čiste vode i prostora za rekreaciju. U razvijenim zemljama do 25 % svih medicinskih lijekova imaju biljnu osnovu, a u zemljama u razvoju čak 80 %.

Svijet svake godine gubi 10 miliona hektara šume (površina otprilike veličine Islanda), a degradacija zemljišta pogađa gotovo 2 milijarde hektara (površina veća od Južne Amerike).

Gubitak i degradacija šuma emituju u atmosferu velike količine gasova sa efektom staklene bašte koji zagrijavaju klimu, a najmanje 8 % šumskih biljaka i 5 % šumskih životinja je u izuzetno visokom riziku od izumiranja.

S druge strane, obnavljanje (restauracija) i održivo upravljanje šumama, doprinosi rješavanju krize klimatskih promjena i biodiverziteta, istovremeno proizvodeći robu i usluge potrebne za održivi razvoj.

Šume pružaju više od 86 miliona „zelenih“ radnih mjesta i podržavaju egzistenciju mnogo više ljudi.

Veliki zeleni zid za Saharu i inicijativa Sahel, koju je pokrenula Afrička unija 2007. godine, najambiciozniji je odgovor na prilagođavanje klimatskim promjenama i ublažavanje posljedica klimatskih promjena koji se primjenjuje širom svijeta. Ozelenjavanjem pejzaža u pojasu od 8000 km širom afričkih suvih područja nastoji se obnoviti 100 miliona hektara degradiranog zemljišta, sekvestrirati 250 miliona tona ugljenika i stvoriti 10 miliona „zelenih“ radnih mjesta do 2030. godine.

Projekti sadnje i restauracije malih razmjera takođe mogu imati znatne posljedice. Ozelenjavanje grada stvara čistiji vazduh i ljepše prostore i ima ogromne koristi za mentalno i fizičko zdravlje stanovnika u urbanim sredinama. Procjenjuje se da drveće svake godine pruža megagradovima koristi u vrijednosti od 0,5 milijardi američkih dolara (ili više) smanjenjem zagađenja vazduha, hlađenjem zgrada i pružanjem drugih usluga.

Izvor: FAO

 

 

FAO da bude link na http://www.fao.org/international-day-of-forests/en/