Međunarodni dan tropskih područja
Obilježavajući godišnjicu publikovanja prvog Izvještaja o tropskim područjima, koji je predstavljen 29. juna 2014. godine, kao rezultat saradnje dvanaest vodećih istraživačkih institucija za tropske oblasti, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2016. godine usvojila rezoluciju A/RES/70/267 prema kojoj se 29. jun obilježava kao Međunarodni dan tropskih područja.
Tropi su definisani kao predjeli na Zemlji između Rakove i Jarčeve obratnice (tj. između sjevernog i južnog povratnika). Iako topografija i drugi faktori doprinose klimatskim varijacijama, tropska područja su obično topla sa malim sezonskim varijacijama dnevnih temperatura. Važna karakteristika tropa je i stalno vlažna klima u predjelima blizu ekvatora, dok se sezonalnost padavina povećava sa udaljavanjem od ekvatora.
U tropskoj zoni nalazi se skoro 95 % ukupne površine mangrovih šuma na svijetu i čak 99 % svih vrsta mangrova.
U tropskoj zoni nalazi se nešto više od polovine obnovljivih izvora vode u svijetu (54 %), ali skoro polovina stanovništva smatra se ranjivim na stres uzrokovan nedostatkom vode.
Biološka raznolikost je najveća u tropskim područjima. Međutim, i gubitak biološke raznolikosti takođe je veći u tropskim područjima nego u ostatku svijeta.
Tropska područja suočavaju se sa nekoliko velikih izazova kao što su: klimatske promjene, krčenje šuma, urbanizacija i demografske promjene.
Povodom Međunarodnog dana tropskih područja objavljen je novi Izvještaj o stanju tropa 2020.
– Iako su tropska područja i dalje mnogo manji emiteri CO2 (20 %), kako prema ukupnoj emisiji, tako i po glavi stanovnika, u poređenju sa ostatkom svijeta, emisije CO2 su se povećale u tropima većom brzinom u poređenju sa ostatkom svijeta. U tropima se ukupna emisija CO2 povećava od 2010. godine, od 0,5 % do 72 % u različitim tropskim regionima. Brzorastuće ekonomije u Južnoj Aziji i Jugoistočnoj Aziji bile su najveći pokretači povećane emisije CO2 u tropima.
– Degradacija zemljišta i dalje utiče na zajednice kroz pojačanu dezertifikaciju i gubitak površinskog sloja tla koji je veoma bitan za poljoprivredu. Zajedno sa sve većom oskudicom vode, to povećava rizike za poljoprivredu i biološku raznolikost na globalnom nivou, a posebno za trope zbog veće ranjivosti mnogih tropskih populacija.
– Globalno, površina poljoprivrednog zemljišta nije se značajno promijenila u posljednjih 27 godina; međutim, u tropima je povećana (i u površini i u produktivnosti). Mada zabrinjava prelazak sa usjeva za hranu na usjeve za biogorivo u nekim regionima, koji obezbjeđuju prihod od trgovine, ali potencijalno su štetni za održivost i samoovisnost zajednice.
– Procjenjuje se da je 33 % vrsta korala ugroženo i izloženo većem riziku od izumiranja u odnosu na većinu drugih grupa organizama.
– Sistemi koralnih grebena suočavaju se sa brojnim lokalnim i regionalnim pretnjama (npr. destruktivnim tehnikama ribolova i zagađivanjem), kao i globalnim prijetnjama (npr. izbjeljivanje korala usljed zagrijavanja okeana zbog klimatskih promjena).
– Područje mangrova povećano je u svim tropskim regionima, osim sjeverne Afrike i Bliskog Istoka, mada stopa rasta usporava.
– Ulov divljih morskih riba nastavio je da raste, a ulov u tropima raste brže nego u ostatku svijeta.
– Proizvodnja akvakultura u tropima nastavlja da se povećava. Rakovačka akvakultura veća je u tropima, dok u ostatku svijeta nastavlja da dominira u akvakulturi riba.
– Broj vrsta za koje je procijenjen status prijetnje i dalje se globalno povećava. U tropima je povećan udio ugroženih ptica i sisara, dok je primijećen pad broja ugroženih vodozemaca, gmizavaca i biljaka.
– Udio globalnog kopnenog područja pod zaštitom se i dalje povećava, iako Ajači cilj biološke raznolikosti od 17 % kopnenog područja pod zaštitom do 2020. godine vjerovatno neće biti ispunjen. Zaštita unutar tropa trenutno je bolja nego u ostatku svijeta, a neke tropske oblasti imaju zaštićeno više od 20 % svoje kopnene površine.
– Morska zaštićena područja takođe su povećana posljednjih godina. Povećavaju se većom brzinom od kopnenih zaštićenih područja. Stepen zaštite u međunarodnim vodama.
– Površine pod šumama globalno se smanjuju. Površine pod šumama smanjuju se i u tropima, iako stopa gubitaka počinje da usporava.
– Iako su neprestana poboljšanja prisutna u tropima, velika većina ekstremno siromašnih živi u tropskim zemljama (85 %). Između 1990–1994. i 2015–2019. godine udio ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu u tropima smanjio se za 22,4 procentna poena, odnosno za oko jedne trećine (35%). Međutim, procjene pokazuju da je skoro 670 miliona ljudi ostalo u ekstremnom siromaštvu tokom 2018. godine. U samo pet zemalja (Nigerija, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Indija i Bangladeš) živi 50 % ekstremno siromašnih u svijetu.
– Pad umjerenog siromaštva je u najboljem slučaju skroman. U tropima procenat ljudi koji žive u umjerenom siromaštvu smanjio se sa gotovo 70 % početkom 1990-ih na 45 % posljednjih godina. Međutim, ukupan broj ljudi koji žive u umjerenom siromaštvu i dalje je veći od 1,3 milijarde i povećao se od 2014. godine.
– Nakon nekoliko decenija napretka u poboljšanju stope neuhranjenosti, posljednjih godina došlo je do preokreta u trendovima, naročito u oblasti tropa. Procjenjuje se da se ukupan broj ljudi zahvaćen podhranjenošću u svijetu povećao sa 804 miliona u 2016. godini na gotovo 821 miliona u 2017. godini. U tropima se udio stanovništva koji je podhranjen smanjio sa 20,3 % u 2000. godini na 13,6 % u 2016. godini. Međutim, između 2014. i 2016., u regionu je rasla prevalenca podhranjenosti, a pogođeno je dodatnih 15,7 miliona ljudi.
– Stopa urbanizacije u svijetu naglo je porasla od 1980. godine, povećavajući se sa 39 % na 55 % u 2018. U tom periodu, gradsko stanovništvo je poraslo sa 1,7 milijardi na 4,2 milijarde. Iako u tropima živi više ljudi u ruralnim sredinama nego u urbanim centrima, gradovi rastu brže. Između 1980. i 2018. godine, udio ljudi koji žive u tropskim gradovima porastao je sa 30 % na 47 %. Do 2018. godine u tropskim urbanim područjima živjelo je više od 1,5 milijardi ljudi.
– Sredinom 20. vijeka većina tropskih zemalja imala je očekivani životni vijek po rođenju manji od 50 godina. Do 2017. godine, uprkos tome što još zaostaje za ostatkom svijeta, većina tropskih zemalja, sa samo nekoliko izuzetaka, sada očekuje da životni vijek bude duži od 60 godina.
– Broj ljudi u dobi od 15 do 49 godina koji žive sa HIV-om u tropima mnogo je veći nego u ostatku svijeta. U 2018. godini, procjenjeno je da je 16,8 miliona ljudi u dobi od 15 do 49 godina u tropima živjelo sa HIV-om, u poređenju sa 7,3 miliona u ostatku svijeta. Međutim, od vrhunca na prelazu vijeka, udio ljudi koji žive sa HIV-om značajno se smanjio.
– Stope oboljevanja od malarije u globalu su opale za 25 % u periodu između 2000. i 2017. godine, a broj slučajeva opao je sa 241 na 223 miliona. Procjenjuje se da je tokom 2017. godine 97 % slučajeva malarije zabilježeno u tropima. Nažalost, u nekim regionima poboljšanje je stagniralo.
– Procjenjuje se da se 62 % svih novih slučajeva TB-a u 2018. godini (više od 6 miliona) dogodilo u tropima, a učestalost TB-a u tropima je više nego dvostruko veća u odnosu na ostatak svijeta.
– Smrt majki, novorođenčeta i djece nastavila je opadati širom svijeta i u tropima; međutim, premalo žena, dece i adolescenata ima pristup osnovnoj, kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju u tropima.
– Prosječne godine školovanja i dalje se povećavaju u cijelom svijetu i u tropima, mada se jaz između tropa i ostatka svijeta vrlo malo promijenio između 2000. i 2017. godine.
– Pismenost mladih u tropima i dalje raste zajedno sa godinama obrazovanja, mada zabrinutost oko kvaliteta obrazovanja ostaje.
– Stopa pismenosti kod odraslih znatno je niža u tropima nego u ostatku svijeta. Iako se opismenjavanje u tropima poboljšalo, jaz između tropa i ostatka svijeta se povećao od 2000. godine.
– Ključne izbjegličke krize trenutno u tropima uključuju one u Burundiju, Centralnoafričkoj Republici, Demokratskoj Republici Kongo, Nigeriji, Mjanmaru, Južnom Sudanu, Venecueli i Jemenu.
– U 2017. godini, procijenjeno je da je 89 % svjetske populacije imalo pristup kvalitetnom izvoru vode, što je porast sa 80 % u 2000. godini. Izvan tropa, pristup se povećao sa 87 % u 2000. na 93,5 % u 2017. godini, dok je promjena u tropima bila sa 71 % na 82 %.
– U tropima je nešto više od 79 % ljudi imalo pristup električnoj energiji u 2017. godini, u odnosu na 58 % u 2000. Iako se pristup značajno poboljšao, i dalje je znatno niži nego u ostatku svijeta, gdje 96,5 % ljudi ima pristup električnoj energiji. Skoro 700.000 ljudi u tropima nema pristup električnoj energiji, što čini 82 % onih koji nemaju pristup električnoj energiji širom svijeta.
– U 2017. godini 49,7 % svih ljudi koristilo je internet, što je porast od samo 7 % u 2000. U ostatku svijeta upotreba interneta daleko prevazilazi onu u tropima, gdje je prešla 50 % u 2015. godini.
Izvor:
– State of the Tropics (2020) State of the Tropics 2020 Report. James Cook University, Townsville, Australia. https://www.jcu.edu.au/__data/assets/pdf_file/0007/1146292/SOTT-Report-2020-Web.pdf