Globalne temperature i nivo mora u svijetu rastu. Nizijski primorski gradovi već se suočavaju sa razornim poplavama i rade na iznalaženju kreativnih rješenja za borbu protiv rastućih plima i oseka.

Neki gradovi tonu usljed povećanja nivoa mora uz njihove obale, dok drugi tonu zbog prekomjernog pumpanja podzemne vode što stvara promjenu pritiska i zapremine zbog koje tlo tone.

 

Ovo je 11 gradova koji tonu i kojima prijeti opasnost od nestanka.

 

  1. Džakarta, Indonezija

Jakarta tone do 6,7 inča (~ 17 cm) godišnje zbog prekomjernog pumpanja podzemne vode (što stvara promjenu pritiska i zapremine zbog koje tlo tone). Veliki dio grada mogao bi biti pod vodom do 2050. godine.

Indonežanska vlada nedavno je odobrila plan za premještanje glavnog grada za 100 milja (~ 160 km) od trenutne lokacije na ostrvu Java kako bi zaštitila svojih 10 miliona stanovnika od novih poplava. Premještanje bi trajalo oko 10 godina i koštalo bi 33 milijarde dolara.

 

  1. Lagos, Nigerija

Niska obala Lagosa i dalje erodira, a rastući nivo mora izazvan globalnim zagrijavanjem dovode najveći afrički grad u opasnost od poplava.

Studija Univerziteta u Plimutu iz 2012. godine otkrila je da bi porast nivoa mora za tri do devet stopa (~ 91‒274 cm) „imao katastrofalan efekat na ljudske aktivnosti u ovim regionima“. Očekuje se da će globalni nivo mora porasti 6,6 stopa (~ 200 cm) do kraja ovog vijeka.

 

  1. Hjuston, Teksas, SAD

Dijelovi Hjustona tonu brzinom od 2 inča (~ 5 cm) godišnje zbog prekomjernog pumpanja podzemne vode.

Što više Hjuston tone, utoliko postaje ranjiviji na sve češće katastrofe poput uragana Harvi, koji je oštetio gotovo 135.000 domova i raselio oko 30.000 ljudi.

 

  1. Daka, Bangladeš

Bangladeš proizvodi 0,3 % emisija koje doprinose klimatskim promjenama, ali je zemlja koja se suočava sa nekim od najvećih posljedica porasta nivoa mora.

Okeani bi mogli da poplave 17 % Bangladeša i rasele oko 18 miliona njegovih građana do 2050. godine.

 

  1. Venecija, Italija

Venecija tone po stopi od 0,08 inča (0,2 cm) svake godine.

Italija je 2003. godine započela izgradnju prepreke za odbranu od poplava koja se sastojala od 78 kapija na njena tri ulaza. Pregrada je trebalo da bude završena 2011. godine, ali vjerovatno neće biti spremna do 2022. godine.

Kada je serija oluja pogodila Veneciju 2018. godine, projekat vrijedan 6,5 milijardi dolara još nije bio završen. Poplave su bile najgore u posljednjih deset godina.

 

  1. Virdžinija Bič, Virdžinija, SAD

Virdžinija Bič ima jednu od najbržih stopa porasta nivoa mora na istočnoj obali SAD, uzimajući u obzir i porast nivoa vode i poniranje kopna.

Nacionalna uprava za okeane i atmosferu SAD procjenjuje da bi Virdžinija Bič mogla da doživi porast nivoa mora od skoro 12 stopa (~ 366 cm) do 2100. godine.

 

  1. Bangkok, Tajland

Bangkok tone po stopi većoj od 1 cm godišnje i mogao bi biti ispod nivoa mora do 2030. godine.

Da bi pomogla u sprečavanju poplava, posebno tokom ljetnje kišne sezone na Tajlandu, arhitektonska firma izgradila je park od 11 hektara koji može da primi do 1 milion galona kišnice pod nazivom Park stogodišnjice univerziteta Čulalongkorn.

 

  1. Nju Orleans, Luizijana, SAD

Dijelovi Nju Orleansa tonu 2 cm godišnje i mogli bi biti pod vodom do 2100. godine, prema studiji NASA iz 2016. godine.

Neki dijelovi Nju Orleansa su i 15 stopa (~ 457 cm) ispod nivoa mora, a njegov položaj na delti rijeke povećava njegovu izloženost porastu nivoa mora i poplavama.

 

  1. Roterdam, Holandija

Oko 90 % grada Roterdama je ispod nivoa mora. Kako se nivo okeana povećava, rizik od poplave raste.

Kao i stogodišnji park Univerziteta Čulalongkorn u Bangkoku, Holanđani su izgradili „vodene parkove“ koji služe kao rezervoari za nivo vode koji raste u projektu nazvanom „Room for the River“, i kao ogromne barijere za olujne udare.

 

  1. Aleksandrija, Egipat

Aleksandrijske plaže nestaju kako nivo mora nastavlja da raste. Prema NPR-u, Sredozemno more bi do 2100. godine moglo dosegnuti visinu od 2 metra.

 

  1. Majami, Florida, SAD

Nivo mora u Majamiju raste većim brzinama nego u drugim dijelovima svijeta, što rezultira poplavama, kontaminiranom pijaćom vodom i velikom štetom na domovima i putevima. Grad će uskoro možda morati da podigne svoje strukture da bi ostao iznad vode.

 

Izvor:World Economic Forum

 

 

World Economic Forum  da bude link na