Šume su pluća naše planete, kaže popularna izreka.

Iz atmosfere izvlače ugljen-dioksid, skladište ga za izgradnju grana i stabala i pri tome oslobađaju kiseonik.

Dok naučnici i inženjeri rade na tehnološkim rješenjima za hvatanje i skladištenje ugljenika iz ljudskih aktivnosti, naše šume skladište čak 45 % cjelokupnog ugljenika na kopnu.

Pa ipak, baš kada nam treba više drveća za smanjenje emisije gasova staklene bašte, novi izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) otkriva da je svijet od 1990. godine izgubio 178 miliona hektara šume.

Dobra vijest je da, iako su gubici i dalje visoki, podaci ukazuju na smanjenje neto gubitka šuma ‒ ravnotežu između sječe šuma i prirodnog širenja ili sadnje šuma. Novi podaci pokazuju da su neto gubici šuma usporeni od 1990-ih.

Dok je UN FAO devedesetih godina bilježio godišnji neto gubitak od 7,8 miliona hektara godišnje, stopa izgubljenih šuma pala je na 4,7 miliona hektara tokom protekle decenije.

Najveći gubici zabilježeni su u Africi i Južnoj Americi (sa poboljšanjem u Južnoj Americi u posljednjih 10 godina). Azija je bila region koji je ostvario najveće neto dobitke, a pratila ju je Evropa.

 

Više od polovine (54 %) svih globalnih šuma nalazi se u samo pet zemalja: Rusiji, Brazilu, Kanadi, SAD-u i Kini.

Usklađivanje klimatskih i zdravstvenih koristi sa ekonomskim potrebama može biti izazov. Na primjer, ilegalna sječa šume i uklanjanje šuma za druge vrste poljoprivrede ugrožavaju šumske resurse. Samo u 2018. godini Rusija je izgubila 5,6 miliona hektara šumskog pokrivača, a Brazil skoro tri miliona. Kanada i SAD izgubile su po oko 2,1 milion, a Kina preko pola miliona hektara šumskog pokrivača.

Prema istraživanjima, pošumljavanje bi moglo smanjiti emisiju ugljenika za četvrtinu.

Izvor: FAO. (2020). Global Forest Resources Assessment 2020 – Key Findings. https://doi.org/10.4060/ca8753en; World Economic Forum

FAO. (2020). Global Forest Resources Assessment 2020 – Key Findings. https://doi.org/10.4060/ca8753en